„Gospođa Dalovej" - Jedan od najpoznatijih romana Virdžinije Vulf, nastao na temeljima kratkih priča „Gospođa Dalovej u Ulici Bond i Premijer". Objavljen je 1925. godine. Prvobitni naziv mu je „Sati" (poslužio je kao inspiracija za istoimeni film), ali autorka se u poslednjem trenutku predomislila i nazvala svoje delo po glavnoj junakinji.
„Ka svetioniku" - roman toka svesti i jedan od najznačajnijih romana modernizma. Opisuje priču porodice Remzi tokom Prvog svetskog rata. Ovu knjigu čitamo, pre svega, „kao lirsku sliku irealnog sveta“. U njemu ima mnogo autobiografskog, a ono što ga čini, kao uostalom sve što je Virdžinija Vulf napisala, osobenim jeste protok misli koji vreme zaustavlja i filtrira sporo.
„Orlando" - roman o društvu, identitetu i sazrevanju lika Orlanda koji živi čak četiri veka u telu muškarca a potom i telu žene. Inspiraciju za lik Orlanda Virdžinija je pronašla u svojoj ljubavnici i prijateljici Viti Sakvil-Vest. O Orlandu, Vitin sin Najdžel Nikolson je pisao: “Sav uticaj koji je Vita imala na Virdžiniju nalazi se u Orlandu, najdužem i najšarmantnijem ljubavnom pismu u književnosti, u kome ona istražuje Vitu, provlači je kroz vekove, bacaka je iz jednog pola u drugi, igra se njome, oblači je u krzna, čipku i smaragde, zadirkuje je, flertuje sa njom, spuštva magleni veo na nju.”
„Između činova" poslednji roman Virdžinije Vulf. Ubrzo nakon što ga je predala izdavaču i svome mužu Lenardu Vulfu ovaj roman, Virdžinija Vulf odšetala je do reke Uz i utopila se. U ovom romanu autorka piše o raznim neskladima koji postoje u čoveku i oko njega samog.
Virdžinija Vulf
Virdžinija Vulf (1882–1941) bila je engleska književnica, jedan od ključnih autora narativnog modernizma i osnivač feminističke književne kritike. Godine 1912. Virdžinija se udaje za izdavača, pisca i društvenog aktivistu Leonarda Vulfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, The Voyage Out, 1915. godine, koji nije doneo veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njenih dominantnih tema i vidova izraza. Posle još dva romana (Noć i dan, 1919. i Jakovljeva soba, 1922), slede velika ostvarenja književnog modernizma: romani Gospođa Dalovej (1925), Ka svetioniku (1927) i Talasi (1931), te zbirke eseja i književnih kritika, Sopstvena soba (1929) i Tri gvineje (1938).
-
Najlepši citati Areté autorki
Iako znamo da je svaki dan posvećen damama i da su uvek vredne pažnje, ljubavi, poštovanja, razumevanja i svega što zaslužuju, Osmi mart je i dalje poseban praznik, jer slavimo ženska prava kojih nekada nije bilo i, nažalost, negde ih još uvek nema.
U to ime i u vašu čast, drage dame, izdvoj
detaljnije
-
Žena u književnosti iz ugla Virdžinije Vulf
„Kada žena zna da čita, postoji samo jedna stvar koju je možete naučiti, a to je da veruje u sebe.”
U delima Virdžinije
detaljnije
-
Orlando, Virdžinija Vulf (Arete, 2017): preporuka, razlozi za nju, i još dve male preporuke
Pre dva dana sam čula kako moj prijatelj na svojoj štamparskoj mašini – sa njom – radi na umnožavanju primeraka romana Orlando Virdžinije Vulf, koji b
detaljnije