Zanos koji tiho plamtikroz veći deo Rumijeve poezije zarobljava našu maštu i uvodi nas u
unutrašnje svetilište njegove strastvene i radosne duhovnosti. Rumijev Bog nije u džamiji,
manastiru ili hramu, već obitava u domu zanosa, u bujnom vrtu svetlosti, gde stepenice
ljubavi vode do božanskog. Rumijev Bog nije tu da kažnjava, već da voli i spasava dušu, srce
i duh. Jedina „pravda” koju Rumi zagovara jeste da se ogledalo srca polira do blistavosti, a
jedina „nepravda” koju zabranjuje jeste da ljubav bude uslovna.
Nerges Fazard
ISBN: 978-86-82394-62-4
Broj strana: 184
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Format: 14 X 20 cm
Godina izdanja: 2025
Prevod: Ana Šakan
Ilustracije: Olivera Inđić
Mevlana Dželaludin Rumi
Mevlana Dželaludin Rumi bio je persijski islamski filozof, teolog, pravnik, pesnik i sufi mistik iz 13. veka. Smatra se jednim od najvećih mističkih pesnika islama. Pisao je na persijskom jeziku.
Rođen je 1207. godine u gradu Balhu, oblast Baktrija, tada u sastavu Persijskog carstva (današnji Avganistan). Potiče iz ugledne porodice, a njegov otac Bahaudin Velad bio je veliki učenjak. Pred najezdom Mongola, ili zbog dvorskih intriga kojima je njegov otac Bahaedin postao izložen, njegova porodica napušta Balh između 1213. i 1217. godine. Prema predanju, u gradu Nišapuru sreću čuvenog mistika Atara, koji je, videvši Bahaudina i Dželaludina, uzviknuo: „Gle čuda! Dolazi nam reka koja vodi moćni okean!“. Tada je čuveni sufija malom Dželaludinu poklonio svoju Knjigu tajni (Esrarname).
Nakon nekoliko godina putovanja kroz razne oblasti Istoka, porodica se najzad nastanjuje u gradu Konja, gde je Bahaedin 1227. godine uspeo da dobije položaj profesora teologije. Konja se nalazila u istočnoj Anadoliji, u oblasti koja se nazivala Rum (prema Rimskom, tj. Istočnom rimskom carstvu — Vizantiji), po čemu je budući pesnik dobio svoj nadimak Rumi.