Kreativna Evropa

Kad pređeš granicu ‒ izazovi odrastanja u ženskom telu kroz evropsko žensko pismo
Kreativna Evropa

Kad pređeš granicu ‒ izazovi odrastanja u ženskom telu kroz evropsko žensko pismo

Adolescencija je granični period prelaska iz detinjstva u odraslo doba i zato sa sobom nosi brojne izazove. Za devojčice predstavlja posebno osetljivu temu percepcije i prihvatanja sopstvenog tela u okviru društveno prihvatljivih normi, zahteva vršnjaka i medija koji kreiraju sliku idealnog tela. Slika o telu dalje vodi ka građenju slike o sebi i vrlo često ka nezadovoljstvu, strahovima i anksioznosti. Rezultat je prelazak granice ka ponašanjima i stanjima svesti koji mogu biti i životno opasni. Kroz osam naslova koji tematizuju upravo ovakve granične oblike ponašanja, ideja je da se ovim projektom mladim devojkama približi književnost iz osam evropskih zemalja. Ovi romani pružaju različite ženske likove u adolescentskim godinama u određenoj problematici na ličnom nivou kroz koju se gradi njihov odnos prema sebi, a na osnovu njega dalje odnos prema spoljašnjem svetu.

Ovo su teme koje traže šire angažovanje, debatu i komunikaciju i zato je podjednako važan deo projekta prelazak granice uobičajenih načina promocije koji bi se postigao performativnim pristupu promociji svih naslova kroz primenjeno pozorište i rad sa psiholozima i pedagozima, kao i kulturnim i pozorišnim radnicima.

unscharfen sanja savić
Kreativna Evropa

Unscharfen

Sanja Savić

Neoštrine. Roman o prihvatanju sebe i svoje prošlosti. O suočavanjima. O odlukama koje menjaju život.

Neoštrine zadržavaju čitaoca u sadašnjosti protkanoj sećanjima na odrastanje u nemilo vreme. Može li astra da izvuče toliko koliko je ona sposobna da zatraži?, rečenica je kojom počinje roman prepleten autobiografijom i fikcijom. Glavna junakinja Ines koja živi u Holandiji, odlazi u svoj rodni grad na vikend kako bi donela važne odluke. U Sarajevu ostaje tri dana.

Neoštrine. Roman o prihvatanju sebe i svoje prošlosti. O suočavanjima. O odlukama koje menjaju život.

Neoštrine zadržavaju čitaoca u sadašnjosti protkanoj sećanjima na odrastanje u nemilo vreme. Može li astra da izvuče toliko koliko je ona sposobna da zatraži?, rečenica je kojom počinje roman prepleten autobiografijom i fikcijom. Glavna junakinja Ines koja živi u Holandiji, odlazi u svoj rodni grad na vikend kako bi donela važne odluke. U Sarajevu ostaje tri dana.

Pred njom je dug put, iako joj je ostalo još samo stotinak kilometara, ili koliko već. Odjednom, cifre prestadoše da budu važne, ne zbog toga što je sada u drugačijem svetu, već zbog toga što ih guta ogromna masa stvarnog života koji ih je sam izmislio, pokušavajući da ukroti samog sebe… Hoće li uspeti u svojim nastojanjima?

Knjiga objavljena: februar 2022
Sanja Savić

Sanja Savić

Sanja Savić je rođena u Sarajevu 1988. godine. Diplomirala je i završila master sutdije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je trenutno doktorandkinja.

 

Objavila je zbirke pripovedaka Кad žirafa progovori (2010) i Vrijeme vašara (2013), roman Neoštrine (2016), dramu Srebrni car (2017) i zbirku drama Ptice i druge drame (2019). Scenaristkinja je i rediteljka dva kratka animirano-igrana filma, te dugometražnog igranog filma Naši očevi, majke i njihova djeca (2017). U Ustanovi kulture Vuk Stefanović Кaradžić, izvedena je drama Кod šejtana ili Jedna dobra žena (2018).

mapa kajanja natali skovronek
Kreativna Evropa

Mapa Kajanja

Natali Skovronek

Ko je stvarno bila Veronik Verburgen? Supruga, majka, ljubavnica, urednica u izdavačkoj kući, ljubitelj slikarstva i filma? Nakon njene smrti ovo pitanje sebi će postaviti njen muž, ljubavnik i ćerka. Podeljena između različitih aspekata ljubavi i umetnosti, sputana strahom od gubitka, ni sama veronik ne bi mogla dati odgovor na ovo pitanje, jer je provela život tražeći ga.

Natali Skovronek na nežan ali surov i zavodljiv način piše o iluziji izbora, o tome da li uopšte možemo da poznajemo nekoga ko nam je toliko blizak.

Na kraju članka nije bilo jasno koji zaključak izvuči iz svega. Bilo je previše ljubavi u igri. Veronik Verburgen je bila oplakivana, ali nije bilo jasno zbog čega. Ko je tu koga voleo, ko je bio voljen?

Knjiga objavljena: oktobar 2021
Natali Skovronek

Natali Skovronek

Natali Skovronek je belgijska spisateljica rođena u Briselu 1973. Studirala je književnost i bavila se izdavaštvom i modom. Njen prvi roman Karen i ja (2011) predstavlja prvi deo trilogije koju čine Maks, naizgled (2013) i Svet po meri (2017). Za Mapu kajanja je dobila Evropsku nagradu za književnost 2020.Od 2016. predaje u Savremenom centru za pisce.

Slobodan Ivanović

Slobodan Ivanović

Slobodan Ivanović (1988, Nikšić), diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost. Pobedio je na konkursu Pjesnička riječ na izvoru Pive 2009. godine i kao nagradu objavio knjigu Adresa sna (2010). Pesme su mu objavljene u antologiji nove poezije YU prostora Van kutije(Gligorije Dijak, Podgorica, 2009). Objavljuje na književnim sajtovima, i učestvuje na raznim beogradskim i drugim čitanjima poezije, privatnim i javnim. Objavio poetsku knjigu Osobine (Кnjižuljak, 2014).
 

utočište jana šramkova
Kreativna Evropa

Utočište

Jana Šramkova

„Utočište“ je svojevrsna pohvala detinjstvu. Ovo je priča o odrastanju u ženskom telu i o devojčicama u nama koje opstaju uprkos okolnostima i godinama starosti.
Evocirajući uspomenu na baku u najvažnijim trenucima svog života, naratorka pokušava da stvori celovitu sliku o sebi. Zato u uspomenama rekreira njen životni put, i u sebi, krhkoj i anksioznoj intelektualki, traži istu snagu volje koja je baki pomogla da preživi nedaće i postane utočište.
Bogatstvom detalja i pomalo detinjastim tonom, Jana Šramkova čini da ovu knjigu doživimo kao iskrenu ličnu ispovest.

Knjiga objavljena: jul 2021
Jana Šramkova

Jana Šramkova

Jana Šramkova (1982) je jedna od najistaknutijih čeških spisateljica mlađe generacije. Rođena je u mestu Visoke Mito. Živi u Pragu. Dobitnica je nagrade Jiri Orten za prvi roman Hruškadóttir (Peardóttir). Piše knjige za decu i odrasle i tekstove o kulturi za nekoliko časopisa. Ima troje dece.

Tihana Hamović

Tihana Hamović

Tihana Hamović (1981) diplomirala je na grupi za bohemistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, prevodi češku poeziju, prozu, filozofiju i dramu. Među njenim prevodima su romani Jahima Topola, Petre Hulove, Mareka Tomana, Bjanke Belove, poezija Кateržine Rudčenkove, kultno ekspresionističko delo Ladislava Кlime Stradanja kneza Šternenhoha, izbor iz opusa češkog fenomenologa Jana Patočke. Vodi blog na kome objavljuje svoje prevode i autorske tekstove, pre svega poeziju. Boravila je u Pragu kao stipendistkinja Češkog književnog centra. Bila je članica žirija međunarodnog prevodilačkog takmičenja Cena Susanny Roth. Trenutno je mentorka za češki jezik međunarodnog evropskog projekta CELA. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

jabuka granata ingelin resland
Kreativna Evropa

Jabuka granata

Ingelin Resland

Anja je tinejdžerka koja živi na imanju blizu fjorda sa roditeljima i bratom. Njeno odrastanje prati snažno osećanje da je drugačija od svojih vršnjakinja.

Kada pređe u novi grad, postaje nesigurna i prepuštena samoj sebi i odlučuje da više neće biti dobra devojčica. Njen mikrokosmos se širi do granica koje nikada nije mogla da nasluti, a proces odrastanja nosi sa sobom mnoge posledice: od samopovređivanja, vršnjačkog nasilja, ekperimentisanja sa drogom, sve do razvedravanja ,,gde će sve biti pokriveno snegom”.

Haotičan svet nagonskog i brutalnog u kojem su mladi istovremeno i žrtve i počinioci otvara se pred našim očima kao slika stvarnosti koju moramo da menjamo.

Knjiga objavljena: mart 2022
Ingelin Resland

Ingelin Resland

Ingelin Resland (1976) je norveška spisateljica i novinarka. Osnovne teme u njenom stvaralaštvu su: potraga za svojim mestom u svetu, odnos sa roditeljima, usamljenost, problemi zavisnosti i mladalačko nasilje. Njene knjige su prevedene na engleski, nemački, farski jezik.

kinderland liliana korobka
Kreativna Evropa

Kinderland

Liliana Korobka

Jedan od najdirljivijih romana koji ćete pročitati ove godine.
„Kinderland“ govori o životu dece bez roditelja i problemu preranog odrastanja.

Kada roditelji odu iz sela u potrazi za novcem, dvanaestogodišnja Kristina ostaje sama sa svojom mlađom braćom i preuzima ulogu majke. Kroz oči ove starmale devojčice otkrivamo sliku savremenog moldavskog sela u kojem žive samo deca i starci.

Deca uče da prežive sama i uspostavljaju sopstvena pravila dok čekaju da im se roditelji vrate. Brinu se o hrani, krovu nad glavom, uče da emotivno i fizički podnesu nedostatak roditelja dok istovremeno proživljavaju prve zaljubljenosti, sukobe sa vršnjacima i igraju se raznih dečijih igara.

Kinderland, njihova omiljena igra, igra se tako što deca glume odrasle, svoje profesore i odsutne roditelje. U Kinderlandu nema mesta za suze i slabost. To je surova igra koju najbolje igraju oni koji su prepušteni sami sebi.

Mi smo napuštena, i od roditelja i okoline kažnjena deca, i evo sada nas i Bog kažnjava zbog naših grehova. Mi imamo više potrebe za božijom milosti nego za njegovom kaznom. Božija milost je kao zrak sunca koji te budi ujutro i kad otvoriš oči vidiš majku koja te nežno pomazi po obrazu i pita: „Je l’ se moje pile probudilo?” A pile zatvori oči, razdragano i sa nadom da će se to ponoviti.

Knjiga objavljena: oktobar 2021
Liliana Korobka

Liliana Korobka

Liliana Korobka je moldavska i rumunska spisateljica i istraživačica komunističke cenzure u Rumuniji. Objavila je nekoliko nagrađivanih knjiga teorije i proze. Za prozni prvenac Negrissimo dobija je nagradu Prometheus. Njene knjige su prevedene na italijanski, nemački i Slovenački. Živi i radi u Bukureštu.

Ileana Ursu Nenadić

Ileana Ursu Nenadić

Ileana Ursu Nenadić (1954, Zrenjanin) prevodila je na rumunski jezik savremene srpske pesnike, kao i modernu poeziju koja se piše na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini. S pesnikom Milanom Nenadićem prevodila je s rumunskog dela Mihaja Emi-neskua (dvojezična izdanja), koja su objavljena u Srbiji i Rumuniji. Pored toga, prevela je dela više savremenih rumunskih pesnika (Anu Blandijanu, Mirčea Dineskua, Ileanu Malačoju, Karolinu Iliku, Lilianu Ursu). Sačinila je dvojezičnu Antologiju savremene rumunske poezije, koja se stvara u Vojvodini, takođe dvojezične Antologiju legendi i bajki Rumuna iz Vojvodine i zbornik Pisci na granici. Uređuje dvojezični list za književnost i kulturu „Oglina” („Ogledalo”) i član je redakcije višejezičnog zbornika Most.

Do sada je objavila deset knjiga poezije (na rumunskom i srpskom jeziku). Poezija joj je prevođena na italijanski, engleski, francuski i švedski jezik. Zastupljena je u više antologija i zbornika poezije. Dobitnica je nagrada: „Pečat varoši sremskokarlovačke”, „Stražilovo” za najbolju knjigu pesama, nagrada „Lumine”, Nagrada Saveza književnika Rumunije za najbolji prevod za 2000, Međunarodna nagrada „Valahija” za doprinos književnosti i književnom prevodilaštvu, Orden „Mihaja Emineskua” u Rumuniji za doprinos kulturi, Zlatna značka KPZ Republike Srbije.

U saradnji sa programom „Kreativna Evropa“ u okviru projekta Otuđenje i identitet u savremenoj evropskoj književnosti prevela je knjigu Dečji krstaški rat.

pusti me da budem srećna jana frej
Kreativna Evropa

Pusti me da budem srećna

Jana Frej

Zakoračite u osetljiv i haotičan svet šesnaestogodišnjaka i upoznajte se sa mračnom stranom adolescencije: zavisnost od droge, vršnjačko nasilje, nerazumevanje u porodici.

Liza i Lela su najbolje prijateljice – nerazdvojne još od malih nogu. Ali njihovo prijateljstvo je krhkije nego što misle. Nakon jednog pokušaja drogiranja kristal metom, udaljavaju se jedna od druge. Lela nastavlja da se drogira, mora da bude haj kako ne bi očajavala nad svojim životom. Liza, nasuprot tome, uspeva da se odupre i pronalazi svoju prvu ljubav. Sme li ona da uživa u svojoj sreći dok je Leli sve gore i gore?

 

Knjiga objavljena: jun 2022
Jana Frej

Jana Frej

Jana Frej (1969) je švajcarska spisateljica koja piše romane za decu i omladinu, kombinujući realnost i fikciju. Studirala je književnost, istoriju i umetnost. Njene knjige za decu i omladinu su nagrađivane brojnim prestižnim književnim nagradama u Švajcarskoj, Nemačkoj i svetu, od kojih je najvažnija Nemačka književna nagrada za književnost za mlade. Jana Frej živi u Visbadenu sa svojom porodicom.

Darinka Kovačević

Darinka Kovačević

Darinka, Daca Kovačević, za drugove svoje, sada već odrasle dece, Daca Faca, a za prijatelje Primorkinja Vila, rođena je 1959. godine na Korčuli, a odrasla u Orebiću na Pelješcu. U detinjstvu je volela da sluša strašne priče koje se šapuću uz ognjište u dugim zimskim noćima i nebrojene knjige koje je hipnotisano i brzometno čitala, gubeći osećaj za prostor i vreme, u nekom zakutku daleko od očiju odraslih.

U Beograd je došla da studira nemački jezik, stekla veliki krug prijatelja i porodicu, i ostala. Dugo je radila sa brojevima, a onda je počela da prevodi knjige za decu, otkrila dramske radionice i interkulturalno učenje za mlade, i potpuno se pronašla u tome. Prevodi polako, mršteći se kod svake rečenice, i glancajući je i doterujući dok ne postane upravo ono što ona zna da je autor zamislio, uz puno ljubavi i veliki osećaj odgovornosti. Veliki prijatelj i dobronamerni učitelj veštine življenja i radosti života za one koji je okružuju. Jednog dana, kad poraste, biće i sjajan pisac. Za sada njene očaravajuće kratke priče čitaju samo prijatelji i mole, insistiraju da piše još, a ona sleže ramenima i kaže da ne može da stigne. Voli da diše i korača ritmom mora; zna da je to njen prirodni ritam, i žudi da ga ponovo uspostavi u beogradskoj vrevi.

dijete i bubuljice marija tereza maja gonsales
Kreativna Evropa

Dijete i bubuljice

Marija Tereza Maja Gonsales

Arete vam predstavlja novu knjigu posvećenu mladim čitaocima, „Dijete i bubuljice“ Marije Tereze Maje Gonsales.
Ova snažna knjiga koju treba da pročita svaki tinejdžer govori o problemima na koje mlade devojke nailaze u procesu odrastanja i razvoja – od poremećaja u ishrani do vršnjačkog nasilja.
Kroz priču o petnaestogodišnjakinji Katarini koja se bori sa viškom kilograma i njenom prijatelju Afonsu, povučenom dečaku sa bubuljičavim licem, Marija Tereza Maja Gonsales suočava nas sa surovošću sveta u kojem živimo i navodi nas da preispitamo šta znači biti lep.

„Knjiga Marije Tereze Maje Gonsales skreće pažnju na stvarne probleme savremenih mladih ljudi i njihovu borbu za razumevanje i sopstveno mesto u svetu oko nas. Njeni likovi su životni i stvarni, a njihova iskustva i saznanja primenljiva su i razumljiva čitaocima ove knjige koji možda i sami prolaze kroz nešto slično, pomažući im da shvate da njihov slučaj nije usamljen i da pomoć uvek postoji.“

Vesna Stamenković

Knjiga objavljena: avgust 2021
Marija Tereza Maja Gonsales

Marija Tereza Maja Gonsales

Marija Teresa Maja Gonsales je istaknuta portugalska spisateljica. Od 1982. do 1997. bila je nastavnica portugalskog jezika. Napisala je veliki broj knjiga za decu i mlade koje se bave problemima puberteta i adolescencije. Njene knjige su prevedene na nemački, španski, kineski, bugarski i mnoge druge jezike, a mnoge su prevorene u dramske tekstove i izvođene na sceni.

Vesna Stamneković

Vesna Stamneković

Vesna Stamenković (1977, Beograd), studirala španski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.Кnjiževnim prevođenjem bavi se od 2006. godine. Prevodi beletristiku, humanistiku, poeziju i dečju književnost sa engleskog, španskog i portugalskog jezika, kao i na engleski jezik. Objavljivala prevode u izdavačkim kućama Narodna knjiga, Portalibris, Gramatik, Mono i Manjana, Treći Trg, Evro Đunti, Dereta, Mladinska knjiga, Nova knjiga, Кarpos, Glosarijum i Booka, kao i u nekolicini uglednih časopisa za poeziju i književnost u zemlji i inostranstvu, a neki od njenih prevoda ušli su u najuži izbor za neke od najprestižnijih nagrada za književno prevođenje u Srbiji, „Miloš N. Đurić“ i „Aleksandar Spasić“. Član je Udruženja književnih prevodilaca od 2006. godine, a od 2009. ima status samostalnog umetnika. Aktivno učestvuje u radu Udruženja književnih prevodilaca Srbije, u čijoj je Upravi od 2011, a na mestu podpredsednika nalazila se od 2012 – 2016. godine. Sekretar je i Odbora za međunarodnu saradnju UКPS, koji svake godine organizuje tradicionalne Beogradske međunarodne prevodilačke susrete. Radi i kao simultani i konsekutivni prevodilac za engleski i španski jezik.

u pogrešnoj priči cvetka sokolov
Kreativna Evropa

U pogrešnoj priči

Cvetka Sokolov

Roman za mlade „U pogrešnoj priči“ je sve osim lagane tinejdžerske ljubavne priče. To je roman koji impresionira snagom osećanja i prikazom fatalne zaljubljenosti i njenih posledica. Manca je šesnaestogodišnja devojka čiji izabranik nije njen vršnjak, već mnogo stariji, oženjeni muškarac – njen profesor. Da čitanje bude još interesantnije, odnos je obostran, fizički i psihički doživljen, protkan poezijom i muzikom. Može li ovakva ljubav da ima srećan kraj? I šta čeka Mancu na gorko-slatkom putu otkrivanja sopstvene seksualnosti?

I onda se dogodi – zasuze mi oči i trenutak kasnije obuzme me nesavladiv plač. Urlam na sav glas i udaram pesnicama po krevetu, gde je pre pola godine devojčica počela da se igra igara za odrasle. Plišane životinjice počinju nemoćno da poskakuju gore-dole po šarenom prekrivaču; tu i tamo neka od njih i nastrada.

Po glavi mi se motaju reči kojima me je zaveo da mu dozvolim fotografisanje.

Knjiga objavljena: avgust 2022
Cvetka Sokolov

Cvetka Sokolov

Cvetka Sokolov je slovenačka spisateljica za mlade, pesnikinja i univerzitetska profesorka. Njene priče, pesme i prikazi redovno se objavljuju u dečjim časopisima od 2003. Napisala je nekoliko scenarija za predstave za decu i mlade. Njen prvi omladinski roman Šta ne ubije, napisan 2013, nominovan je za nagradu „Plava ptica”. U romanima o problemima mladih, ona se fokusira na teme koje uzbuđuju i podstiču na razmišljanje.

Nina Gugleta

Nina Gugleta

Nina Gugleta (1979) diplomirala je klasične nauke, a magistrirala izdavačke studije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, Slovenija. Od 2005. radi kao slobodni prevodilac za razne prevodilačke agencije. Godine 2015. osnovala je Izdavačku kuću Arete iz ljubavi prema književnosti, gde radi kao urednica sa ciljem da proširi kreativnost i inovativan pristup pisanju, kao i da kvalitetnom literaturom ulepša srpsku književnu scenu. Živi i radi u Beogradu.
Neki od značajnih prevoda sa engleskog i slovenačkog: Rimska književnost Đana Bjađa Кontea (2016), U potrazi za crvenom đavolicom, Vinka Moderndorfera (2016), Lift Tome Podstenšeka (2016). ) Кoliko si moja? (Кoliko si moj?) Andreja E. Skubića (2017), Zvezde zovu Mihe Macinija (2018), Tombola ili život Suzane Tratnik (2018), Početi iz početka Slavoja Žižeka (2019) Nasilje Slavoja Žižeka (2020). U prevodu: U pogrešnoj priči Cvetke Sokolov (2022) i Devica, kraljica, udovica, kurva (2022) Erike Džonson Debeljak. Neki njeni prevodi sa slovenačkog objavljeni su u književnom časopisu „Polja“. Takođe je dobila nekoliko grantova za svoje prevode (Traduki, JAК, Ministarstvo kulture i inofrmisanja, Кreativna Evropa).

Evropska književnost danas: univerzalne priče o ličnim revolucijama
Kreativna Evropa

Centralna ideja projekta „Evropska književnost danas: univerzalne priče o ličnim revolucijama“ je istraživanje odnosa pojedinca i istorije kroz književnost. Turbulentna evropska istorija – ratovi i pomirenja, migracije i naseljavanje, veliki ljudi i događaji – uvek su bili neiscrpna inspiracija za pisce starog kontinenta. Svako od odabranih dela govori o običnim ljudima i njihovim ličnim revolucijama protiv velikih društvenih i političkih problema i događaja.

Projekat uključuje šest autora iz šest različitih zemalja Evropske unije. Dva autora su dobitnici Evropske nagrade za književnost. Lista odabranih naslova uključuje jednu knjigu poezije, dve kolekcije kratkih priča i tri novele. Svi autori dobitnici su značajnih nagrada za svoj rad: Litvanac Osvald Zebris i Tit Aleksejev iz Estonije dobili su evropsku nagradu za književnost za romane U senci petlovog brda i Hodočašće. Jedan od značajnih ciljeva ovog projekta je predstavljanje čitalačkoj publici u Srbiji celokupnu nepoznatu književnost malih baltičkih zemalja, Letonije i Estonije. Drugi književnik iz baltičkog regiona je Poljak, pesnik Eugenijuš Tkačišin Dicki dobitnik „Nike“ i „Gdynia“ književnih nagrada. Njegova dela adaptirana su u predstave i igrana širom Poljske. Svetski poznata engleska spisateljica Hilari Mantel; njen roman Smrt – poslednje utočište predstavlja početak jedne od zanimljivijih karijera u evropskoj savremenoj književnosti. Mirča Kartaresku je verovatno najveći savremeni rumunski pisac, što je dokazao nagrađenom knjigom Lepe strankinje. Judit Sanislo je nova književna zvezda iz Mađarske. Sa zbirkom kratkih priča Pušta da uđem već je od strane kritike zaslužila titulu najtalentovanije mlade književnice u zemlji: dobitnica je Đerđi Petri 2015. godine i Pal Bekeš 2017. godine.

pušta da uđem judit sanislo
Kreativna Evropa

Pušta da uđem

Judit Sanislo

Uspeh koji je autorka postigla sa knjigom „Pušta me da uđem” doneo joj je titulu najtalentovanije mlade autorke u Mađarskoj od strane književne kritike. Povezujući se sa čitaocima na veoma intiman način ova knjiga je jedna od najoriginalnijih knjiga objavljenih u Mađarskoj u poslednjih nekoliko godina. Sastoji se od veoma kratkih priča, neke od njih su se približile poeziji, napisane jednostavnim i britkim jezikom. Ova jedinstvena zbirka pripovedaka oslikava ženu u njenim tridesetim godinama, njene svakodnevne izazove, život u kancelariji, usamljenost u vezama. Ove priče pozivaju nas da zavirimo u svakodnevni život njihovih junaka, a autorka je osetila koje su to emocije i problemi sa kojima čitalac može da se poistoveti. Svojom knjigom autorka komunicira sa čitaocima ne gubeći književne kvalitete svog pisanja. Konstantno nas podseća na male stvari u životu koje u njenim rukama mogu postati velike i dati nam jednu novu perspektivu o svetu u kome živimo. Zbog autorkinog interesovanja za svakodnevni život i zbog humora koji je prisutan u njenom pisanju, kritika je neretko naziva istočnoevropskihm ženskim Džonatanom Frenzenom.

Knjiga objavljena: avgust 2018
Judit Sanislo

Judit Sanislo

Judit Sanislo (1977) jedna je od najpoznatijih savremenih mađarskih spisateljica, dobitnica mnogobrojnih prestižnih nagrada kao što su nagrada Đerđi Petri 2015. godine i Pal Bekeš 2017. godine.

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković (1950) predaje mađarski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Osam godina bila je šef Katedre za hungarologiju. Radila je na Institutu prvo kao stručnjak za hungarologiju na projektu Komparativna studija srpske književnosti, a kasnije na projektu Istorija srpske književne periodike XX veka. Doktorirala je na temu „Endre Adi u srpskoj književnosti 1906–2006.” na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Radila je kao kontrastivni lektor na trotomnom mađarsko-srpskom rečniku za Institut za hungarologiju u Novom Sadu. Između ostalih, prevela je sledeća dela: „Tursko ogleedalo” dobitnika EUPL Viktora Horvata (2009), „Srećni sever” Kuna Arpada (2016), „Portret majke u američkom ramu” Mikloša Vajde (2009), „Književnost istočnoevropske avangarde” Endrea Bojtara (1977), „Avangarda – neoavangarda” Mikloša Sabolčija (1972), „Preparirani varvarin” Gergelja Peterefija (2017), „Sve bliže moru” Jožefa Guljaša (1980), kao i „Okovi strpljenja” Endre Adija (2012). Učestvovala je na nekoliko desetina naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu. Članica je Matice srpske, Međunarodnog hungarološkog društva, kao i pridružena članica Mađarske akademije nauka. Njena polja interesovanja su srpsko-mađarske književne veze, književnost i književna periodika, estetika i savremena književna pitanja.

stvarno i nestvarno postaje jedno telo 111 pesama eugenijuš tkačišin dicki
Kreativna Evropa

Stvarno i nestvarno postaje jedno telo. 111. pesama

Eugenijuš Tkačišin Dicki

Zbirka poezije Stvarno i nestvarno postaje jedno telo. 111 stihova, objavljena je nakon što je autor primio značajne nagrade za svoje životno delo. Pesme su organizvoane hronološki, po temama, u cilju da se prate autobiografski detalji autorovog života. Inicijalne pesme govore o detinjstvu pod Svojetskim Savezom. To je čudan, hladan poetski svet pun kovanica i toponima. Pesnik oslikava ništavilo, u lavirintu ponovljenih reči (vetar, kiša, blato, bolest, kosti) i fraza, ali nisu one ključ vrata koja vode unutar i napolje, već tačke konvergencije različitih delova ove začudne poetske građevine.
Dickijeva poezija istražuje i redefiniše veze između smrti i erotskog, stvarnog i nestvarnog. Pesnik ima nesvakidašnju sposobnost da prezentuje strašne probleme i sistuacije na majstoski, neverovatnim stilskim postupcima.

Knijga objavljena: novembar 2018
Eugenijuš Tkačišin Dicki

Eugenijuš Tkačišin Dicki

Eugenijuš Tkačišin Dicki (1962) jedan je od najpriznatijih poljskih pesnika, dobitnik mnogih prestižnih književnih nagrada. Dicki je do sada objavio sedamnaest knjiga poezije od kojih je svaka odlično prihvaćena kako od strane čitalačke publike tako i od strane kritike.

Milica Markić

Milica Markić

Milica Markić (1966) ima više od 20 godina iskustva u prevođenju s poljskog na srpski. Diplomirala je 1991. na Odseku za polonistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije od 2004. godine. Objavljeni prevodi: „Bez tebe” Ane Avgustinjak (2017), „Dželat bez maske” Andžeja Burse (2016), „Nekuda dalje, negde drugde” Darijuša Čaje (2016), „Aleja nezavisnosti” Kšištofa Varge (2015), „Sanatorijum u senci peščanika” Bruna Šulca (2014), „Vuci svoje ralo po kostima mrtvih” Olge Tokarčuk (2014), „Kritički muzej” Pjotr Pjotrovski (2013), „Trunje” Kšištofa Varge (2013), „Naša erotska drama” Vitolda Gombroviča (2013), „Transatlantik” Vitolda Gombroviča (2013), „Pamtivek i druga doba” Olge Tokarčuk (2013), „Ljubav i odgovornost” Karola Vojtile (2013), „Vatreno krštenje” Andžeja Sapkovskog (2012), „Gulaš od turul ptice” Kšištofa Varge (2011), „Beguni” Olge Tokarčuk (2010), „Pornografija” Vitolda Gombroviča (2010), „Sećanje i identitet” Karola Vojtile (2008), „Svirka na mnogo bubnjeva” Olge Tokarčuk (2004), „U pustinji i prašumi” Henrika Sjenkjeviča (2003), „Traganje za kućom” Olge Tokarčuk (2002), i mnogi drugi. Učestvovala je na mnogim prevodilačkim seminarima i u projektu: Pronađeni u prevodu – Drugi susreti književnih prevodilaca u Gdanjsku, Poljska (2015); Prevodilački kolegijum – studijski program za prevodioce poljske književnosti u organizaciji Književnog instituta u Krakovu, zajedno sa Jagelonskim univerzitetom i Vilom Decije (2014); Prevodioci bez granica – međunarodni seminar za prevodioce u Vroclavu, Poljska (2013), kao i Prvi, Drugi, Treći i Četvrti svetski kongres prevodilaca poljske književnosti u Krakovu (2005, 2009, 2013).

u senci petlovog brda osvalds zebris
Kreativna Evropa

U senci petlovog brda

Osvalds Zebris

Smeštajući svoj roman u prošlost, tačnije u 1905 godinu, Osvald Zebris smestio je svog junaka, ruskog cara, u napetu atmosferu pred revoluciju. Zebris je kreirao svet pun tenzije i junake koji žive na ivici egzistencije. Priroda rata je takva da deli ljude i tera ih na izbor koji nisu želeli da naprave, na čijoj strani će se boriti, u situacijama koje im nisu uvek jasne. Rudolf Rezniks junak je kontemplacije prošlosti i budućnosti koji je u konstantnoj potrazi za samooproštajem i unutarnjim mirom. Situacije kao što su kidnapovanje dece koje je rasturilo dve porodice koje se bore da razumeju ko je krivac u revoluciji u kojoj su obe strane žrtve čine ovaj narativ dinamičnim i kontemplativnim u isto vreme.
Zebris pripoveda priču bitnog istorijskog trenutka za litvanski narod, momenat formiranja njihove suverene istorije, nikada ne zaboravljajući običnog čoveka. Ova veličanstvena knjiga pruža istorijski upliv u situaciju u Rigi, ali možda i bitnije ‒ u stanje svesti njenih naseljenika, markirajući jedan od najvažnijih trenutaka u njihovoj istoriji.

Knjiga objavljena: oktobar 2018
Osvalds Zebris

Osvalds Zebris

Osvalds Zebris (1975) je litvanski pisac i novinar koji je već svojom debitantskom zbirkom pripovedaka osvojio Litvansku književnu nagradu za najbolju debitantsku knjigu 2010. godine. Sa svojim romanom U senci petlovog brda, Osvald Zebris osvojio je Evropsku nagradu za književnost i time postao jedan od najznačajnijih modernih litvanskih, ali i evropskih, pripovedača.

Aleksandar Šurbatović

Aleksandar Šurbatović

Aleksandar Šurbatović (1973) diplomirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Odseku za komparativnu književnost i teoriju književnosti, gde mu je specijalnost bila američka književnost XIX veka. Radi kao prevodilac od 2003. i ima veliko iskustvo u prevođenju sa engleskog na srpski. Radio je kao urednik za stranu književnost u srpskim izdavačkim kućama kao što su Dereta, Filip Višnjić, Mali vrt, tako da je neprekidno u vezi s novim tokovima u savremenoj svetskoj književnosti, a naročito s pitanjima prevodne književnosti. Neki od naslova koje je preveo na srpski su: Ja sam niko! A ti, ko si?, pesme Emili Dikinson; Drevni Egipat Šarlot But; Šapat krošnji u ukletoj četvrti Ahmeta Umita; Gresi kuće Bordžija Sare Bauer, 1001 album koji moraš da čuješ pre nego što umreš Roberta Dimerija (urednik); Antički Rim Reja Lorensa; Kako odgajati tinejdžere T. Vulfa i S. Franksa. Takođe je i nagrađivani pisac budući da je napisao dva romana i dve zbirke pesama. Povremeno piše kolumne za istaknute srpske novine kao što je Politika.

hodočašće tit aleksejev
Kreativna Evropa

Hodočašće

Tit Aleksejev

Ovaj avanturistički roman Tita Aleksejeva prvi je roman u trilogiji. Priča je zasnovana na hronikama prvog krstaškog rata, smeštena u 11 vek i počinje deklaracijom Hodočašća Pape Urbana Drugog. Sluga Dieter, koji će kasnije postati vojnik, junak koji podseća na Volterovog Kandida, naćiće se usred velikog istorijskog događaja, kao svedok jedne ere. Dieter je junak koji ne pripada nigde ali je svuda prisutan. Interesantne meditativne vizije, unutrašnji monolozi i pitanje o tome koji ideali teraju ljude da idu kroz život i pate je filozofsko pitanje koje opseda ideju krstaškog rata. Roman govori prvenstveno o bitnosti međuljudskih odnosa, o lojalnosti, ljubavi, prijateljstvu. Kako bi napisao Hodočašće, Aleksejev je istaživao materijale deset godina i posetio glavna bojna mesta u svetoj zemlji, tako da roman, napisan sa tačnošću rekonstrukcije srednjovekovnog sveta, pripoveda priču o unutrašnjim vrednostima koja važe za sva vremena, bilo da je reč o srednjem veku ili današnjici, konflikte između Istoka i Zapada, veoma originalnim i živopisnim jezikom.

Knjiga objavljena: decembar 2018
Tit Aleksejev

Tit Aleksejev

Tit Aleksejev je estonski pisac i istoričar, stručnjak za srednjovekovnu istoriju. Tit Aleksejev bavio se diplomatijom u Parizu i Briselu. Dobitnih je brojnih nagrada za književnost a 2010. godine za roman Hodočašće dobio je Evropsku nagradu za književnost čime je učvrstio svoj položaj jednog od najpoznatijih estonskih savremenih pisaca kako u Estoniji tako i u Evropi.

lepe strankinje mirča kartaresku
Kreativna Evropa

Lepe strankinje

Mirča Kartaresku

Lepe strankinje zbirka je pripovedaka koje je autor Kataresku pisao za magazin Sedam Noći. Zbirka je puna humora i satire do te mere da se graniči sa grotesknim izrazom. U ovom triptihu Mirča oslikava apsurdne vinjete iz svakodnevnog živoa (kako iz Rumunije tako i iz drugih evropskih zemalja). On promišlja književni svet instrumentima pisca moraliste koji nikada ne zaboravlja i ne oprašta, naročito onda kada je reč o njegovim sopstvenim greškama. Pripovetke nisu samo filmovi o putovanju ispripovedani iskreno i jednostavno već jedan deo sveopšte ljudske komedije. Za ovu zbirku kratkih priča autor je dobio nagradu za najbolju knjigu 2014. godine u Španiji.

Knjiga objavljena: januar 2019
Mirča Kartaresku

Mirča Kartaresku

Mirča Kartaresku poznati je rumunski pisac, esejista, i profesor književnosti na Univerzitetu u Bukureštu. Smatra se najboljim živim rumunskim piscem. Postao je svetski poznat svojim obimnim književnim stvaralaštvom, a njegova dela objavljena su u trideset edicija i prevedena su na mnogo svetskih jezika. Dobitnik je brojnih nagrada za književnost kako u Rumuniji tako i u Moldaviji, Francuskoj i Italiji.

Ileana Ursu Nenadić

Ileana Ursu Nenadić

Ileana Ursu Nenadić (1954, Zrenjanin) prevodila je na rumunski jezik savremene srpske pesnike, kao i modernu poeziju koja se piše na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini. S pesnikom Milanom Nenadićem prevodila je s rumunskog dela Mihaja Emi-neskua (dvojezična izdanja), koja su objavljena u Srbiji i Rumuniji. Pored toga, prevela je dela više savremenih rumunskih pesnika (Anu Blandijanu, Mirčea Dineskua, Ileanu Malačoju, Karolinu Iliku, Lilianu Ursu). Sačinila je dvojezičnu Antologiju savremene rumunske poezije, koja se stvara u Vojvodini, takođe dvojezične Antologiju legendi i bajki Rumuna iz Vojvodine i zbornik Pisci na granici. Uređuje dvojezični list za književnost i kulturu „Oglina” („Ogledalo”) i član je redakcije višejezičnog zbornika Most.

Do sada je objavila deset knjiga poezije (na rumunskom i srpskom jeziku). Poezija joj je prevođena na italijanski, engleski, francuski i švedski jezik. Zastupljena je u više antologija i zbornika poezije. Dobitnica je nagrada: „Pečat varoši sremskokarlovačke”, „Stražilovo” za najbolju knjigu pesama, nagrada „Lumine”, Nagrada Saveza književnika Rumunije za najbolji prevod za 2000, Međunarodna nagrada „Valahija” za doprinos književnosti i književnom prevodilaštvu, Orden „Mihaja Emineskua” u Rumuniji za doprinos kulturi, Zlatna značka KPZ Republike Srbije.

U saradnji sa programom „Kreativna Evropa“ u okviru projekta Otuđenje i identitet u savremenoj evropskoj književnosti prevela je knjigu Dečji krstaški rat.

smrt poslednje utočište hilari mantel
Kreativna Evropa

Smrt – poslednje utočište

Hilari Mantel

Monumentalni roman o Francuskoj revoluciji koji nas vraća u prošlost, u vreme Dumasovog i Dikensovog pripovedanja. Tri glavna junaka Kamila, Maksimilijan i Žorž u ranoj su fazi organizovanja revolucije. Mantel osvetljava najličnije delove njihovih života; detinjstvo, ljubav, međuljudkse odnose, sve ono što će nam pomoći da sačinimo sliku o ovim junacima kao odraslim ljudima.
Smrt ‒ poslednje utočište je istorijska fikcija u svom najboljem obliku, sačinjena od spektra živopisnih junaka i (tamo gde je bilo moguće) njihovim izistinskih pripovedanja, uzetih iz njihovih govora i pisama. Ovaj obiman roman od skoro 800 stranica otkriva intimnu stranu francuske revolucije.

Knjiga objavljena: decembar 2019
Hilari Mantel

Hilari Mantel

Hilari Mantel jedna je od najpoznatijih savremenih engleskih književnica. Dvostruka je dobitnica nagrade Buker, što je čini prvom ženom kojoj je dva puta dodeljena ova prestižna nagrada. Mantel piše dnevnike, kratke priče i romane. Smrt – poslednje utočište monumentalan je istorijski roman o Francuskoj revoluciji, obogaćen pismima i drugim zapisima iz tog vremena.

Slobodanka Glišić

Slobodanka Glišić

Slobodanka Glišić (1949) diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na Odseku za svetsku književnost i teoriju književnosti. Magistrirala je na teoriji književnosti. Radi kao slobodni književni prevodilac od 1982. godine. Dobila je najprestižniju srpsku nagradu za prevođenje „Miloš Đurić“ za najbolji prevod u 2003. godini, za „Stanje poricanja: znati za zlodela i patnje” Stenlija Koena. Među neke od njenih prevoda spadaju: „Metastaze uživanja” Slavoja Žižeka (1996), „Godine obnove” Henrija Kisindžera (2000, koprevodilac), „Struktura i funkcija u primitivnom društvu” A. R. Redklif Brauna (1982), „Pevač priča” Alberta B. Lorda (1990), „Tumačenje kultura” Kliforda Gerca (1998), „Beli hotel” (1998) i „Šarlot“ (2001) D. M. Tomasa; „Kraj jedne ljubavne priče” Grejema Grina (2000), „Pogažen zavet” Roberta N. Belaha (2003), zbirka priča „Vi niste ovde stranac” Adama Hasleta (2004), „Kulturna intimnost” Majkla Hercfelda (2004), „Dobri doktor” Dejmona Galguta (2004), „Soko i orao: Crna Gora i Austrougarska, 1908–1914” Džona D. Tredveja (2005), „Špijuni” Majkla Frejna (2005), „Objava” Brajana Mura (2005), „Strategije genija. Sigmund Frojd, Leonardo da Vinči, Nikola Tesla” Roberta B. Diltsa, sveska III, (2008, s Dušanom Janićem i Slavicom Miletić), „Kucanje na nebeska vrata: Biblija i popularna kultura” Rolanda Boera (2008), „Krvava kiša” (2009) i „Povratak u Bolonju” (2010) Majkla Dibdina, „Raspad Jugoslavije na filmu : estetika i ideologija u jugoslovenskom i postjugoslovenskom filmu” Pavla Levija (2009, sa Anom Grbić), „Šta je populizam?” Jan-Vernera Milera (2017), itd. Takođe, prevodila je brojne članke za ugledne književne časopise. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

Književna migracija   ̶   Prostorna, vremenska i duhovna dislokacija
Kreativna Evropa

Projekat „Književna migracija: prostorna, vremenska i duhovna dislokacija“ problematizuje odnos između otuđenja i ponovnog rođenja književnih heroja, ali i autora koji stvaraju / žive u okruženju u koje su pristigli i koje je transformisano u drugi kulturni kontekst.

Tokom svoje burne istorije s čestom promenom granica, stari kontinent prolazi kroz mnoge migracije ljudi – od evropskih do drugih zemalja u svetu, i sa različitih kontinenata u Evropu – što je dalo plodno tle za umetničko stvaralaštvo koje se bavi problemom identiteta u okruženju koje se ne može nazvati mestom rođenja, bilo zbog toga što su se granice nacija promenile ili zbog toga što se promenio lični stav autora ili protagonista prema okruženju u kojem su odrastali.

Srbija i druge zemlje su bile prostor takvih događaja, a takvo nestabilno istorijsko nasleđe motivisalo je autore da pišu o sopstvenim migracijama i nemogućnosti da precizno odrede svoju vlastitu zemlju. Verujemo da je aktuelnost ovog pitanja u našoj zemlji izazvala značajan interes za te teme i da će čitaoci sigurno biti radoznali i saosećajni sa sličnim situacijama iz evropske književne produkcije koja se može upoređivati kroz čitav 20. i 21. vek.

Svaka izabrana knjiga govori o prostornoj, vremenskoj i duhovnoj dislokaciji uslovljenoj političkim događajima i ličnim tragedijama. Projekat se sastoji od knjiga sedam autora iz sedam različitih zemalja Evropske unije. Autor knjige „Gogoli disko“ osvojio je prestižnu Evropsku nagradu za književnost. Projekat obuhvata četiri romana, kolekciju pesama i dve zbirke kratkih priča. Svi odabrani autori su dobitnici istaknutih kulturnih nagrada u svojim zemljama, a njihov rad je preveden na mnoge jezike.

 

vreme svinga zejdi smit
Kreativna Evropa

Vreme svinga

Zejdi Smit

Izdavačka kuća Areté s ponosom vam predstavlja… Zvuči kao kliše, ali na ovu knjigu jesmo naročito ponosni. Objavljena je početkom godine, u okviru programa „Kreativna Evropa”, i prava je perjanica – šarena, vrcava, vrtoglava, razigrana. Reč je o romanu „Vreme svinga” proslavljene britanske književnice Zejdi Smit. Ukrštajući priču iz detinjstva s pričom iz odraslog doba, ova knjiga plete svoju radnju tako da uvlači čitaoca u svaki period, svako mesto o kojem govori – od siromašnije londonske četvrti gde se dve devojčice upoznaju u školi plesa i postaju najbolje drugarice, do svetlosti Njujorka gde jedna od njih odlazi da radi, do šarenila afričkog sela gde svetska megazvezda Ejmi osniva školu za devojčice, i nazad u stari kraj nakon dosta godina. Međutim, osim blistave strane, svaki narativ ima i svoju tamnu poleđinu.

Knjiga objavljena: januar 2020
Zejdi Smit

Zejdi Smit

Zejdi Smit napisala je romane Beli zubi, Sakupljač autograma, O lepoti, Severozapad, Vreme svinga. Autor je i nekoliko zbirki priča i eseja. Izabrana je za članicu Kraljevskog književnog udruženja 2002. godine. 2003. našla se na spisku dvadeset najboljih mladih britanskih književnika časopisa Granta, i ponovo 2013. godine. Roman Beli zubi osvojio je brojne književne nagrade. Neke od njih su Džejms Tajt Blek memorijalnu nagradu, Vajtbredovu nagradu za najbolji prvi roman i Gardijanovu nagradu za prvu knjigu. O lepoti bio je u užem izboru za nagradu Man Buker i osvojio je Orandž nagradu za fikciju, a Severozapad je bio na užem spisku za Bejlisovu nagradu za najbolju književnicu. Zejdi Smit trenutno predaje književnost na Njujorškom univerzitetu i član je Američke akademije za umetnost i književnost.

Autor fotografije: Dominique Nabokov

Irina Vujičić

Irina Vujičić

Irina Vujičić (Beograd, 1980) diplomirala je klasične nauke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se prevođenjem od 2004. godine. Neki od njenih prevoda su romani Džeparoš Sare Voters, trilogija Budika Mande Skot, Miris Radike Dža, Nežna je noć Skota Ficdžeralda, Skrivena lica Salvadora Dalija. Napisala je tri serijala knjiga za decu. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

ideoluzije jasmin b frelih
Kreativna Evropa

Ideoluzije

Jasmin B. Frelih

Retko ko pokuša da majmuna svoje ideologije pogleda pravo u oči. To nije prirodan impuls, zahteva napor, i malo ludila. Junaci Frelihovih priča u knjizi Ideoluzije, svaki na svoj način, postavljeni su u situacije u kojima je taj pogled neizbežan. Nama je pak data štoperica u ruke: merimo dužinu pogleda.

Egzistencija katastrofe, gnojni otok jednog obećanja. Nečija ruka je uvek u mom džepu, uvek mi neko vuče slinac iz nosa. Osećam se golo. Nisam htela ovakva u svet. Ovakav svet nisam očekivala. Paralizujem se. Skladištim energiju, hoću da te raznesem. Drugačije bih to ja. Ko ne bi hteo drugačije? Kome je sve ovo u redu? Ujedala bih. Kidala kravate. Ogavni kreteni! Ko mi je začarao svet? Zašto ga niste ostavili na miru? Vičem, dubim, grebem, povlačim u sebe, biće naš. Pomoću kalupa izlivam kipove požude.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Jasmin B. Frelih

Jasmin B. Frelih

Jasmin B. Frelih (1986, Kranj) studirao je komparativnu književnost i istoriju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Njegov prvi roman Na/pola (Na/pol) objavljen je 2013. godine u Cankarjevoj založbi. Za ovaj roman Frelih je dobio nagradu Evropske unije za književnost, nagradu za najbolji prvenac, a knjiga se našla i u užem izboru za najbolji slovenački roman i najbolju slovenačku knjigu. Roman je preveden na engleski, holandski, mađarski, hrvatski, a u prevodu Ane Ristović roman je objavljen i kod nas 2019. godine u izdavačkoj kući Zavet. Frelihova knjiga priča Ideoluzije izašla je 2015. godine u Literaturi, a knjiga eseja o savremenoj književnosti Bleda sloboda, za koju je dobio Rožančevu nagradu, 2018. godine u Cankarjevoj založbi. Frelih prevodi uglavnom američke pisce, a među njegovim prevodima slovenačke poezije i proze na engleski posebno se ističu Cankarove Slike iz snova. Živi i radi u Ljubljani.

Ivan Antić

Ivan Antić

Ivan Antić (Jagodina, 1981) studirao je filozofiju i srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću u Beogradu. Objavio je knjige kratkih priča Tonus (Prva knjiga Matice srpske, 2009) i Membrane, membrane (Kulturni centar Novi Sad, 2016, Cankarjeva založba, 2019). Prevodi sa slovenačkog (Blatnik,Šalamun, Šteger, Kosovel, Perat, Hrs Pandur, Sinanović, Dovjak i dr.). Uredio je nekoliko knjiga u izdanju SKC Danilo Kiš. Od 2012. godine živi i radi u Ljubljani.

imigracije kaja malanovska
Kreativna Evropa

Imigracije

Kaja Malanovska

Zbirka priča Kaje Malanovske Imigracije neverovatan je spoj najrazličitijih putovanja, duhovnih i telesnih, koji zajedno daje koherentnu i nedeljivu zbirku priča. U ovim pričama susrešćemo se sa dreg kraljicom, opsesivnom očinskom figurom, studentkinjom iz indije, poljskom imigrantkinjom. Naratorka veoma ličnim i neretko bolnim glasom progovara o ostavljanju kuće, o novim predelima koji ne donose ništa što može zaista prodrmati čoveka, o domu koji on uvek u sebi nosi nesposoban da se reši svojih korena i nesposoban da tako iskorenjen luta po svetu. Ove priče će vas uvesti u svet pun prenaglašenih emocija, ludačkih osobenosti i duhovite autoironije.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Kaja Malanovska

Kaja Malanovska

Kaja Malanovska je poljska spisateljica i novinarka. Malanovska je nominovana za neke od najprestižnijih poljskih nagrada za književnost kao što su nagrade Nike i Politika. Kao autorka srednje generacije, već je stekla veliku popularnost kod čitalačke publike i smatra se jednom od najčitanijih spisateljica savremene poljske književne scene.

Anđelija Joćić

Anđelija Joćić

Anđelija (Anđa) Jočić (1963) rođena je i živi u Beogradu. Prevodi sa engleskog i poljskog jezika. Do sada je prevela trideset knjiga sa engleskog jezika, uglavnom romana za decu, uključujući i autore poput Šile Kicinger, Tonija Bredmana, Majkla Morpurga, Aleksandra Mekol Smita, Sali Gardner. Anđelija je prevela i jedanaest knjiga sa poljskog jezika, između ostalih prevela je literarna ostvarenja autora kao što su Ščigjelski, Vitek, Terakovski, Maleški, Bručkovski i mnogi drugi.
Trenutno radi u oblasti neformalnog obrazovanja dece i edukatora, u oblastima učenja jezika, kreativnih procesa i
drame u obrazovanju kao i interkulturalnog učenja.

godine obrnutim redosledom nadija teranova
Kreativna Evropa

Godine obrnutim redosledom

Nadija Teranova

Godine obrnutim redosledom predstavlja najvažniju knjigu Nadije Teranove, svetski poznate autorke koja konačno stupa i na srpsku književnu scenu. Njen roman je smešten u Mesinu i prikazuje dva glavna junaka koji kroz svoje karaktere oslikavaju kako svoje porodice tako i društveno političke podele i vladajuće ideologije.

Ispripovedan nepretencioznim ali poetskim jezikom ovaj nežni roman beskompromisno će progovoriti o narkomaniji, moralnom posrnuću i posledicama ovakvog života.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Nadija Teranova

Nadija Teranova

Nadija Teranova je italijanska autorka koja je diplomirala psihologiju i doktorirala savremenu istoriju. Teranova je jedna od najpoznatijih savremenih italijanskih spisateljica i dobitnica je mnogobrojnih književnih nagrada kao što su Marijele Ventre nagada, nagrada Laura Orvijeto, Premio Vjadana Đovani nagrada i mnoge druge

Anita Vuco

Anita Vuco

Anita Vuco od 1991. godine živi i radi u Italiji gde je na univerzitetu La Sapienca diplomirala strane jezike i književnost, a zatim odbranila doktorat iz Filologije i komparativnih književnosti srednjoistočne Evrope tezom na temu Danilo Kiš: l’enigma della lettera („Danilo Kiš: enigmatičnost slova”), o važnosti jevrejske kulture za piščevu poetiku. Objavila je više priča na italijanskom jeziku i zbirku poezije Parole blu („Plave riječi”), koju je nedavno beogradski Albatros Plus priredio i u dvojezičnom izdanju. Prevodi: Var Saše Stojanovića, Stakleni zid (Il muro di vetro) Vladimira Tasića, Mi različiti (Noi diversi) Veselina Markovića, Jaz (La voragine) Darka Tuševljakovića. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

čas kada se budimo zajedno kirmen uribe
Kreativna Evropa

Čas kada se budimo zajedno

Kirmen Uribe

Karmele Uresti je građanski rat iznenadio u rodnoj Ondaroi. Dok ostali žitelji beže u izgnanstvo, ona odlučuje da ostane i brine o ranjenicima pokušavajući da oslobodi oca, koga su zarobili. Pred kraj rata je primorana da napusti svoju zemlju i krene put Francuske, gde će postati jedan od ambasadora baskijske kulture. Tamo će upoznati budućeg supruga, muzičara Čomina Letamendija. Zajedno će preći pola Evrope pre nego što pobegnu u Venecuelu, dok su im Nemci za petama.
Istorija će se ponovo umešati u njihov život. Kada Čomin odluči da se priključi baskijskoj tajnoj službi, porodica se usred Drugog svetskog vrata vraća u Evropu, gde će se on posvetiti špijunaži protiv nacista sve dok ga ne uhapse u Barseloni, u vreme diktature čiji kraj neće dočekati živ. Karmele će morati da rizikuje i ode, ovog puta sama, sa slepom nadom onoga ko za sobom ostavlja najvrednije što ima.
Veliki roman o baskijskoj, španskoj i evropskoj istoriji od XX veka do danas.
Ratna, istorijska i ljubavna tematika besprekorno se prožimaju u ovom romanu ispripovedanom visokim književnim stilom.
Autor Kirmen Uribe uspeo je da napiše delo koje kada se bavi istorijom i faktografijom veoma je pedantno. A kada se bavi junacima i fabulom neodoljivo je zanimljivo. Opisujuću borbu Baskijaca za nezavisnost u Španiji pod Frankom, autor nam pruža sagu o nekoliko generacija jedne porodice koju sudbina vodi od Španije, preko Francuske do Sjedinjenih Država.

Knjiga objavljena: jul 2020
Kirmen Uribe

Kirmen Uribe

Kirmen Uribe (1970, Ondaroa, Baskija, Španija) pesnik i romansijer. Pored pisanaj, bavi se i prevođenjem i multimedijalnim projektima (kombinuje književnost sa drugim umetničkim disciplinama). Na baskijski jezik preveo je dela Rejmonda Karvera, Silvije Plat, An Sekston, Mahmuda Darviša i Vislave Šimborske. Dopisnik je mnogih uglednih časopisa, među kojima je i Njujojrker.
Za svoj prvi roman Bilbao-Njujojrk-Bilbao dobio je prestižnu špansku Nacionalnu nagradu za prozu 2009. (Premio Nacional de Narrativo), koju dodeljuje Ministarstvo kulture Španije, Nacionalnu baskijsku nagradu kritike 2008. (Premio Nacional de la Critica), kao i nagrade Fondacije Ramon Rubjal (Premio de la Fundacion Ramon Rubial) i nagradu Udruženja baskijskih knjižara (Premio del Gremio de Libreros de Euskadi). Drugi roman Kirmena Uribea, Ono što pokreće svet (Lo que mueve el mundo) objavljen je 2013. godine i z akratko vreme je doživeo nekoliko izdanja.

Nataša Vujnović

Nataša Vujnović

Nataša Vujnović rođena je u Beogradu, gde je diplomirala na Katedri za iberijske studije Filološkog fakulteta. U svet prevodilaštva ušla je preko televizije da bi kasnije otkrila i čari književnog prevođenja. Radi za Radio-televiziju Srbije i uživa u svakoj prilici da uroni u svet knjiga gde se oseća najbolje. Od 2010. član je Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Neki od objavljenih prevoda: Zbrka u Barseloni Eduardo Mendosa, Gde ptica peva najlepše Alehandro Hodorovski, Sin crnog četvrtka, Alehandro Hodorovski, Čas kada se budimo zajedno, Kirmen Uribe.

oni u tami venus kuri gata
Kreativna Evropa

Oni u tami

Venus Kuri-Gata

Poezija libansko-francuske pesnikinje Venus Kuri-Gata, ovenčana brojnim nagradama i pohvalama kritike, predstavlja poetski most koji autorka uspostavlja između tradicije i kulture Istoka sa kojeg je potekla i Zapada na koji je utekla.
Centralno mesto njene pesničke zbirke Oni u tami predstavlja motiv smrti, kome se ona često vraća u svom stvaralaštvu, osetivši ga na svojoj koži najpre u Libanskom građanskom ratu, a zatim i kroz gubitak svog supruga.
Kuri-Gata uspeva da večito natkriljujućoj energiji tanatosa udahne jednu drugačiju vrstu osećajnosti kroz povezivanje sa florom i faunom Mediterana, kao reflektorima stihije prirodne sile pod čijom smo neumljivom i nepristrasnom vlašću. Obrede svakodnevnog života u koje je svako rođenjem iniciran pesnikinja predstavlja i vrednuje kao individualnu sakralnost i svrhu koja nam neretko tužno promiče. Polja, padine i klance seoskog krajolika kroz svoj upadljivo gust i simboličan jezik pretvara u baklje reči i simbola čija svetlost treba da dopre do tamnih mesta čovekovog bitisanja i pruži veru u pobedu na njegovom prolaznosti i tragičnosti.
Tako život u njenim pesmama paradoksalno uspeva da bude lep, fantastičan i bogat, čak i kada se zazorno i bespomoćno gleda na njega.

Knjiga objavljena: jul 2020
Venus Kuri-Gata

Venus Kuri-Gata

Venus Kuri-Gata autorka je preko 16 zbirki pesama i 20 romana. Njene knjige prevedene su na arapski, holandski, nemački, italijanski i ruski jezik, dok ona prevodi arapsku književnost na francuski. Dobitnica je više književnih priznanja, od kojih su neka nagrada Apoliner (1980), nagrada Malarme (1987) i nagrada Gonkur za celokupno delo (2011).

Živi u Parizu od 1973. godine i smatra se da je jedno od najvećih imena savremene francuske književnosti, ali i pored toga u njenim delima se oseća čvrsta povezanost sa svojim korenima i Libanom. Iz tog razloga ona čitaocima priređuje putovanja kroz tekst u kom se Istok i Zapad skoro uvek prepliću, tako da se koncpepcije i shvatanje sveta i jedne i druge strane ili surpostavljenje ili tesno vezane. Ona takođe meša jezik jedna i drugog sveta, koristeći arapske izraze u sklopu francuskog jezika.

Slobodan Ivanović

Slobodan Ivanović

Slobodan Ivanović (1988, Nikšić), diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost. Pobedio je na konkursu Pjesnička riječ na izvoru Pive 2009. godine i kao nagradu objavio knjigu Adresa sna (2010). Pesme su mu objavljene u antologiji nove poezije YU prostora Van kutije(Gligorije Dijak, Podgorica, 2009). Objavljuje na književnim sajtovima, i učestvuje na raznim beogradskim i drugim čitanjima poezije, privatnim i javnim. Objavio poetsku knjigu Osobine (Кnjižuljak, 2014).
 

gogoljev disko pavo matsin
Kreativna Evropa

Gogoljev Disko

Pavo Matsin

„Gogoljev disko“ smešten je u blisku budućnost (ili paralelni svet) u kojoj je carska Rusija okončala estonsku nezavisnost i Estonci su postali manjina u sopstvenoj domovini.
Ipak, delo se ne fokusira na nacionalnoj apokalipsi, već na to kako ruski književni klasik, Nikolaj Gogolj (koji je ustao iz mrtvih) posećuje pastoralni grad Viljandi u južnoj Estoniji, gde uzburkava lokalni intelektualizam i, u nekim slučajevima, obrće ga naglavačke.
Treba pomenuti da Gogolj – kojem je pisac dodao elemente Isusa, Volanda, čak i Golema – nije glavni junak dela. U centru pažnje je harlekinska zajednica Viljandija uglavnom intelektualaca i nitkova, čiji se već čudni životi ukrštaju sa Golemom-Gogoljem koji govori u parabolama, i time su zauvek izmenjeni.
U nedostatku boljeg opisa, „Gogoljev disko“ može se nazvati nestašnom distopijom ili alegorijskom groteskom. To je knjiga koja je istovremeno i antiutopija i sopstvena parodija. U svakom slučaju, sa Matsinovom dubokom fantazijom ne može da se meri većina estonskih pisaca naučne fantastike. Dodatni dragulj u „Gogoljevom disku“ je piščev opis Viljandija, grada smeštenog u brdima južne Estonije, koja je blagoslovena vidicima koji više liče na norveške nego na estonske. Matsin prikazuje grad i kao moderno i kao zastarelo mesto, iako su njegovi opisi određenih lokaliteta izvor radosnog prepoznavanja za čitaoce kojima je poznat Viljandi.

Autentičnost društvenih okolnosti knjige i njeni neverovatni događaji osnova su da se ona klaisfikujee kao magijski realizam, ali slike koje Matsin prikazuje suviše su nemirne da bi se ograničile takvom oznakom; osećaj slobode koji kulja iz njegovog pisanja isuviše je snažan.

Knjiga objavljena: septembar 2020
Pavo Matsin

Pavo Matsin

Pavo Matsin (1970) je estonski pisac, kritičar i profesor. Studirao je estonski jezik i književnost. Posle sticanja diplome estonskog filologa, završaio je semiotiku i književne studije a potom stekao diplomu iz oblasti teologije.

Nakon prvog romana Doktor Švarc. Dvanaest ključeva za alhemiju (2011) estonska književna kritika deklarisala ga je kao avangardnog pisca koji se zanima za okultne nauke. Njegov drugi roman, Plava garda (2013) avanturistička je bajka koja se odigrava u Rigi. A pravu književnu slavu Matsin je stekao romanom Gogoljev disko (2015) za koji je 2016. dobio Nagradu za književnost prestonice Estonije i prestižnu Literarnu nagradu Evropske unije.

Zahvaljujući ovim priznanjima, Matsin se visoko pozicionirao, a njegova dela prevedena su na brojne jezike i imaju sve razuđeniju recepciju u evropskim književnostima. Njegov novi roman Kongo tango dobio je Nagradu novinara Estonije.

Gogoljev disko je nesumljivo Matsinov najuspešniji roman do sada. U njemu nudi jasniji tekst od onih u predhodnim delima, ali ne izostaje kreiranje čarobnog i grotesknog sveta. Ova nadrealna fikcija svojim stilom i atmosferom podseća na Bulgakova i Peljevina.

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković (1950) predaje mađarski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Osam godina bila je šef Katedre za hungarologiju. Radila je na Institutu prvo kao stručnjak za hungarologiju na projektu Komparativna studija srpske književnosti, a kasnije na projektu Istorija srpske književne periodike XX veka. Doktorirala je na temu „Endre Adi u srpskoj književnosti 1906–2006.” na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Radila je kao kontrastivni lektor na trotomnom mađarsko-srpskom rečniku za Institut za hungarologiju u Novom Sadu. Između ostalih, prevela je sledeća dela: „Tursko ogleedalo” dobitnika EUPL Viktora Horvata (2009), „Srećni sever” Kuna Arpada (2016), „Portret majke u američkom ramu” Mikloša Vajde (2009), „Književnost istočnoevropske avangarde” Endrea Bojtara (1977), „Avangarda – neoavangarda” Mikloša Sabolčija (1972), „Preparirani varvarin” Gergelja Peterefija (2017), „Sve bliže moru” Jožefa Guljaša (1980), kao i „Okovi strpljenja” Endre Adija (2012). Učestvovala je na nekoliko desetina naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu. Članica je Matice srpske, Međunarodnog hungarološkog društva, kao i pridružena članica Mađarske akademije nauka. Njena polja interesovanja su srpsko-mađarske književne veze, književnost i književna periodika, estetika i savremena književna pitanja.